- Detalji
- Autor Super User
- Kategorija: Kategorija (sr-yu)
- Pogodaka: 349
- Detalji
- Autor sasanov.com
- Kategorija: Kategorija (sr-yu)
- Pogodaka: 2140
"Samostalno udruženje dijaspore i matice Ranovac"
"Independent association of Diaspora and Ranovac"
Sabor kod Karaule - prva nedelja avgusta svake godine - tradicionalno - već nekoliko godina za redom.
- Detalji
- Autor Super User
- Kategorija: Kategorija (sr-yu)
- Pogodaka: 932
Ranovac je jedno od većih sela iz opštine Petrovac na Mlavi po površini koju zahvata i razuđenosti domova. Kao takvo, pripada najvećim selima u Srbiji.
Selo je dobilo ime po sledećim događajima koji su se ubrzano smenjivali i uglavnom vezivali za zulume pred kraj turske vladavine.
Kao i mnogi drugi živalj iz ovoga kraja i ovi meštani su se sklanjali sa "oka besnih kabadahija". Turci olako prelaziše granicu između Srbije i Hajduk Veljkove Krajine koja beše iznad Gornjaka na mestu Ceretaru. Ne hajući mnogo na sklopljeni mir, spušte se oni planinskim vencem preko Vukana u dolinu Mlave i časkom naprave nemire među stanovništvom. Preci današnjih ranovčana, skloniše se tako duboko u šumu, na mesto gde je bilo dosta divljih višanja.
Čim se doseliše, mesto svojih novih ognjišta i pepelišta nazvaše Višnjica. Živeše oni tako u miru i slozi, dok ih Turci jednom ne napadoše.
- Detalji
- Autor Super User
- Kategorija: Kategorija (sr-yu)
- Pogodaka: 2070
Ideja o nastanku udruženja nastala je prve decenije XXI veka.
Udruženje će se baviti u načelu u sledećim oblastima:
kultura, istorija, tradicija i običaji našeg zavičaja, unapređenje života u našem kraju ...
Idejni tvorac je Mile Janković sa sadašnjim odborom.
Odbor sačinjavaju:
- Detalji
- Autor Super User
- Kategorija: Kategorija (sr-yu)
- Pogodaka: 1885
RANOVAC
Ratarsko ranije ratarsko – stočarsko, seosko naselje razbijenog tipa, u dolinama Vitovnice (48 km), Crnovrške i Petrške reke, 12 km severo-istočno od Petrovca na Mlavi.
Površina atara iznosi 6.713 ha. U ataru i selu ima više izvora: Fontenj la Slanjencilor, Fontenj la Baščij, Fontenj la Škola, Fontenj la Zarjonj, Fontenj la Petrže, Fontenj Jerk i Fontenj la Jakob, od kojih poslednja dva „leče od očiju i groznice“.
Prostire se u visinskoj zoni 150-350 m. Objedinjuje 14 celina (Bačeva, Beljetin, Brezivica, Crni vrh, Crveni Potok, Donja i Gornja Krška reka, Ogrez, Pretrže, Ranovac selo, Velika i Mala Slana, Veliki potok i Zebac).
U ataru su pronađeni mnogobrojni tragovi starina (ostaci naselja na visu Kraku Peri u Slani, u Stanulovcu, pored puta ka Melnici, selišta oko Boljetina, Petrže polja i Orljeva Visa i dr.). Pisani izvori iz 1467. godine beleže selo Slani (2 kuće), koje se u ataru održalo do današnjeg dana, a Rahanovac se navodi 1733. godine (60 domova- „ljudi sut Vlasi pod komorom“).
Do 30-ih godina XX veka Ranovac je populaciono najveće naselje na teritoriji današnje opštine Petrovac na Mlavi.
U prošlosti eksploatisan je ugalj. Ugljenokop lignita „Ranovac – Karaula“ počeo je sa radom pre I svetskog rata (po poznatim podacima radio je i 1924. godine), a istovremeno (1912) je eksploatisan i kameni ugalj u Boroginom potoku (zatvoren, pa aktiviran tokom II svetskog rata). Kao „ratni“ rudnik pominje se i ugljenokop lignita „Bele Vode“.
- Detalji
- Autor Super User
- Kategorija: Kategorija (sr-yu)
- Pogodaka: 793
BLIC 6. VIII 2013.
PETROVAC NA MLAVI - Na mestu Karaula, na granici sela Knežica i Ranovac, juče je u organizaciji Udruženja dijaspore i matice iz Ranovca služen prvi parastos i položeni venci na humku streljanim taocima 17. avgusta 1917. godine.
Bugarski okupatori su u mrkloj noći streljali sedamdesetak talaca iz opštine Petrovac na Mlavi, medu kojima je bilo staraca, žena i dece.